CONTEMPORARY METHODS OF LEARNING IN TEACHING GRAPHIC TECHNOLOGY

Mira Škornjak, Ljiljana Ille

Summary

Fast technological changes, the ones integrating digital processes cause new contents in graphic technology curriculum as well as new teaching methods. Modern teaching methods can be and in fact are a turning point in changes in teaching with the aim to achieve integrated printing knowledge. Therefore it is a must to define and adapt to our practical use those educational strategies, concepts and learning methods that would enable a student to continue self-learning, to focus on unexpected life or work situations, not only in the very unpredictable future but also in ever more unforeseeable present day life.
Needless to say, the teaching methods, the learning methods and communication have been changed forever with introduction of the World Wide Web and the Internet.
However, one should not forget that technology and tools are important, but the most important performance criterion of e-learning is the available content. Moreover, the desired effect of e-learning will not be achieved if the content has not been adjusted to individual learning or if it supports only typical lecturing presentations. The most important role of the content is that the one who is learning by using the program can learn how to keep the range and the interaction, in order to maintain the adequate high level of feedback between the student and the teacher.
The results cannot be reached by pure consumption of the content. This implies that the situation already present in the class or traditional classroom, i.e. the contact and the connection of the students with the teacher, should also be taken into consideration.
E-learning does not replace, but adds to the classroom.
Key words: contemporary teaching methods, e-learning

SUVREMENE METODE UČENJA U NASTAVI GRAFIČKE TEHNOLOGIJE

Mira Škornjak, Ljiljana Ille

Sažetak

Brze tehnološke promjene, tehnologija koja integrira digitalnu tehniku uvjetuje upravo nove sadržaje u nastavnom procesu grafičke tehnologije i nove metode učenja. Suvremene metode učenja mogu biti i jesu prekretnica, promjena u izvođenju nastave s ciljem postizanja integriranih znanja u tiskarstvu. Stoga je potrebno odrediti i praksi prilagoditi tokove odgojno.obrazovne strategije, koncepcije i metode učenja kojim će se moći učenik uspješno osposobiti za samostalno i učinkovito snalaženje u nepredvidivim životnim i radnim situacijama, ne samo neizvjesne budućnosti, već i sve neizvjesnije sadašnjosti.
World Wide Web i Internet zauvijek su izmijenili metode poučavanja, stjecanje znanja i komunikaciju. Ne smije se smetnuti s uma da su tehnologija i alati važni, ali jedan od najvažnijih kriterija uspješnosti za e-learning je sadržaj koji se stavlja na raspolaganje. Željeni učinak učenja ne postiže se ni ako e-learning sadržaj nije prilagođen individualnom učenju ili ako podržava samo tipične predavačke prezentacije. Enormna je uloga kod sadržaja da onaj koji uči putem programa može naučiti kako sačuvati raspon i interakciju, kako bi opstala odgovarajuća visoka povratna informacija između učenika i nastavnika.
Uspjeh ne može nastupiti kod puke konzumacije sadržaja. To znači da se mora razmišljati i o tome kako postići ono što već postoji u razredu, klasičnoj učionici, naime kontakt i spoj učenika s nastavnikom.
E-learning ne nadomješta, već nadopunjuje učionicu.
Ključne riječi: suvremene metode učenja, e-learning

Nove metode učenja u nastavi grafičke tehnologije
Mira Škornjak

1. Uvod
Tehnologija koja integrira digitalnu tehniku uvjetuje: nove sadržaje u nastavnom procesu grafičke tehnologije i nove metode učenja, e-learning s ciljem postizanja integriranih znanja u tiskarstvu i iskazanom potrebom za sustavom cjeloživotnog obrazovanja.
2. Cilj
Kroz ovaj rad i istraživanje nastoji se utvrditi sadašnje stanje u edukaciji grafičara s prijedlozima unaprjeđenja realizacije nastave.
Nastojim prikazati značaj uvođenja novih metoda učenja u nastavi grafičke tehnologije, a na konkretnom primjeru sustavno uređenog i projektiranog programa za elektroničko učenje grafičke proizvodnje.
3. Znanstveni doprinos
Znanstveni doprinos sastoji se u nadogradnji elemenata suvremenih metoda učenja iz područja grafičke tehnologije i tiskarstva.
Vještine stečene tijekom srednjoškolskog obrazovanja temelj su cjeloživotnog obrazovanja i daljnjeg samostalnog učenja.
4. Metodologija istraživanja
U radu se analiziraju rezultati istraživanja:
Unapređenja nastavnog procesa korištenjem interneta i e-learning sustava, i to rezultati ankete o korištenju i učinkovitosti pretraživanja baza podataka na webu
Provjera usvojenih znanja on-line putem
Iznesene su primjene kroz projekt „Metode projektiranja hibridnih konfiguracija tiskarskih tehnologija“, sa visokom prilagodbom učenicima grafičkog usmjerenja.
4.1. Uzorak istraživanja
Uzorak istraživanja čini: 85 učenika prvih razreda,104 učenika drugih razreda i 78 učenika četvrtih razreda Grafičke škole u Zagrebu, različitih obrazovnih područja.
Zastupljena obrazovna područja su: grafički tehničar pripreme, grafički dizajner, grafički tehničar tiska i grafički tehničar dorade.
4.2. Mjerni instrumenti
Osmišljeno je ispitivanje putem ankete koja je omogućila uvid u učinkovitost pretraživanja Interneta.
Anketa sadrži tri skupine pitanja: u prvoj skupini nalaze se pitanja o općim osobinama učenika dok su druge dvije skupine vezane za utvrđivanje iskustva, zadovoljstva informacijama na Internetu, te načine pristupanja traženju.
2. Provjera znanja provodila se u dvije skupine učenika Grafičke škole (po razredima): skupine koje su radile prema unaprijeđenom nastavnom procesu i primjeni e-learning sustava (e - skupina) i skupine koje su radile na tradicionalni način (t - skupina).
5. Diskusija rezultata
5.1. U prvom dijelu istraživanja možemo iščitati koliko dugo i na koji način učenik koristi internet, čime i kako ga pretražuje, kojim se grafičkim programima koristi.
Sve su to preduvjeti za uspješno korištenje internetskih sadržaja korisnih za edukaciju budućih naraštaja grafičara, te mogućnost i osposobljenost za uključivanje u e-learning sustav obrazovanja, ne samo kroz formalno već i cjeloživotno obrazovanje.
Prvim pitanjem željelo se saznati za što učenici koriste internet. U prvoj godini zabava je zastupljena s 88%, obrazovanje 47% a nešto drugo 22%.
Svi ispitanici četvrte godine obrazovanja koriste internet za zabavu 100%, 90% ih se izjasnilo da koriste internet u svrhu obrazovanja i 36% za nešto drugo.

Grafikon 1. Svrha korištenja interneta

Učenici su relativno iskusni u radu s internetom što pokazuje podatak o duljini korištenja interneta.
U prvim razredima 71% ispitanika se koristi internetom između 1 - 2 godine, a u četvrtim razredima čak 54% ispitanika u razdoblju 3 - 4 godine i 27% više od 4 godine.

Grafikon 2. Duljina korištenja interneta

Koliko su korišteni edukacijski e-sadržaji iz grafičke tehnologije pri učenju?
U prvim razredima učenici edukacijske sadržaje koriste često i to 17%, a povremeno 70% učenika, 13% učenika ne koristi e-sadržaje u edukaciji.
U četvrtim razreda gotovo identično - 18% često koristi e-sadržaje iz grafičke tehnologije, 73% povremeno, a ne koristi ih 9% učenika.

Grafikon 4. Korištenje edukacijskih e-sadržaja

Na pitanje kako zamišljaš učenje grafičke tehnologije u budućnosti? Prvi razred Računalom i internetom zamišlja 52% Za stari konvencionalan način učenja, nastavnik učenik, knjiga opredijelilo se 29% ispitanika. Čak 19% ispitanika ne zna ili konstatira da je dovoljno učenja, nisam zainteresiran. Četvrti razred 55% računalo Internet i 27% konvencionalan način a 18% dovoljno učenja.

Grafikon 5. Kako zamišljaš učenje u budućnosti

5.2. Unapređenje nastavnog procesa u grafičkoj tehnologiji provjerom usvojenih znanja on-line putem.

Grafikon 13: Usporedni pregled postignutih rezultata - prvi razred

Usporedni pregled rezultata postignutih u testovima znanja pokazuje da e-skupina ima bolji rezultat za 0,24 bodova u prvim razredima, a 0,46 bodova u drugim razredima.

Grafikon 14: Usporedni pregled postignutih rezultata - drugi razred

5.3. Softverski mehanizmi učenja grafičke tehnologije
Kroz virtualno prikazivanje tokova grafičke proizvodnje učeniku dajemo mogućnost savladavanja novih znanja i spoznaja, a bez materijalnih troškova, što nije moguće u realnom tisku.
Učenik simulatorom može mnogo puta ponavljati određeni ciklus na virtualnim simulacijskim modelima proizvodnog procesa toka proizvodnje Smisao toga je virtualna tiskara, a preko modela, simulator pripreme, tiska, dorade ili planiranje proizvodnje, radni nalog... pomažu u razumijevanju grafičkih procesa.
Vođenje je moguće pomoću računala, da se pritom izbjegnu štete u realnoj proizvodnji.
Primjer simulacije
Radni nalozi

Primjer simulacije
Ispis modela radnog toka

Tablica1: Rezultati u testu znanja kroz softverske mehanizme učenja grafičke tehnologije i tradicionalnog načina.
Usporedni pregled rezultata postignutih u testovima znanja pokazuje da e-skupina ima bolji rezultat za 0,74 bodova.

Provedenim istraživanjem, dobiveni rezultati ukazuju na opravdanost i potrebu uvođenja simulacije u edukaciju grafičara.

Grafikon 21: Usporedni pregled postignutih rezultata

6. Zaključak
Na temelju istraživanja o suvremenim metodama učenja u obrazovanju grafičara zaključuje se da je e-learning nova mogućnost u edukaciji unutar područja tiskarstva kroz modele simulacije grafičkih tokova proizvodnje. E-learning kao suvremene metode učenja jesu prekretnica, promjena u izvođenju nastave s ciljem postizanja integriranih znanja u tiskarstvu.
Rezultati istraživanja unaprjeđenje nastavnog procesa u obrazovanju grafičara korištenjem interneta kao globalne mreže i e-learning sustava, te rezultati korištenja i učinkovitosti pretraživanja baza podataka na web-u, kao i provjera usvojenih znanja on-line putem ukazuju na opravdanost postavljenih teza.
Zaključak ovog rada ističe da se korištenjem e-learning sustava stječu nova znanja i vještine unutar grafičke tehnologije.
Višestrukim ponavljanjem i simulacijom na računalu apsorbiraju se različite tehnike.
Stoga predlažem uvođenje simulacijskih metoda i simulatora za unaprjeđenje toka proizvodnje i povećanje znanja u tiskarstvu.
Poučavanje učenika usmjeriti prema vizualnom, interaktivnom, multimedijskom programiranju simulacijskih modela.